Banke koje posluju na području Federacije BiH bi mogle, prema supervizorskim očekivanjima Agencije za bankarstvo FBiH (FBA), u toku godine preispitati najduže rokove za stambene i hipotekarne kredite, posebno kada se za ove izloženosti ugovara fiksna kamata stopa.
To je navedeno u dokumentu Agencije za bankarstvo „Supervizorska očekivanja u vezi sa postupanjem banaka u 2024“.
Kreditne politike
Kako je istaknuto, potrebno je da banke prate omjere kolateralne pokrivenosti portfolija komercijalnim i rezidencijalnim nekretninama, te s posebnom pažnjom preispitaju kreditne politike u pogledu korištenih omjera duga u odnosu na vrijednost kolaterala (LTV).
-Ograničavanje najdužeg ugovorenog roka stambenih i hipotekarnih kredita može ublažiti nivo kreditnog i kamatnog rizika kojem je banka izložena. Postupanje banaka u ovom pogledu će biti predmet pojačanog praćenja od strane Agencije. – stoji u dokumentu Agencije za bankarstvo FBIH.
Nadalje, sugeriše se „korištenje referentne stope troška finansiranja (RSTF) kao promjenljive komponente kamatne stope u novim ugovorima“, s obrazloženjem da to može može ublažiti kamatno inducirani kreditni rizik kojem je banka izložena, te povećati nivo zaštite korisnika finansijskih usluga i investitora.
Također, iz Agencije ističu da bi banke trebale odvojeno vrednovati opcije ugrađene u standardizovane bankarske ugovore kao što su mogućnost prijevremene otplate kredita, prijevremene isplate oročenih depozita ili ograničenje promjene kamatne stope.
Usporeni procesi
Navedene mjere koje se sugerišu samo su neke u nizu nabrojanih budući da je Agencija za bankarstvu na početku ovog dokumenta konstatovala da su geopolitičke neizvjesnosti i dalje prisutne i nepovoljno utječu na ekonomska očekivanja u Bosni i Hercegovini.
-Pored eksternih rizika, unutrašnji faktori koji imaju nepovoljan utjecaj na izglede za ostvarenje značajnijeg ekonomskog rasta proizlaze iz trenutne političke situacije, usporene dinamike procesa pridruživanja EU i nepovoljnih demografskih trendova. Agencija procjenjuje da bi harmonizacija razvojnih politika i ubrzavanje procesa pridruživanja EU moglo podstaknuti rast investicija, te u značajnoj mjeri doprinijeti jačanju stabilnosti finansijskog sektora – ističe se u dokumentu.
