U Bosnu i Hercegovinu je tokom prvih deset mjeseci ove godine uvezeno ukupno 80.033 automobila, što je za 5.758 više nego u istom periodu lani, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
Od ukupnog broja, 71.909 su polovni automobili, dok je 8.124 novih, čime je nastavljen trend dominacije polovnih vozila na domaćem tržištu. Tokom istog perioda prošle godine uvezeno je 66.620 polovnih i 7.665 novih automobila.
Vrijednost svih uvezenih vozila do kraja jula iznosila je 1,19 milijardi KM, uključujući dažbine, navode iz UIO BiH. Najviše automobila uvezeno je prošle godine – 89.207, dok je najmanji broj zabilježen 2020. godine, kada je u zemlju stiglo 40.963 vozila.
Pad uvoza električnih automobila
Prema podacima UIO, od januara do kraja oktobra ove godine u BiH je uvezeno 161 električno vozilo, ukupne vrijednosti 9,05 miliona KM s uračunatim dažbinama. U istom periodu prošle godine taj broj je bio veći – 194 električna automobila, vrijednosti 10,67 miliona KM.
Najskuplji uvezeni automobil – Porsche 911 GT3 RS
Najskuplje vozilo koje je uvezeno u BiH ove godine bio je Porsche 911 GT3 RS, čija je ukupna vrijednost, zajedno s dažbinama, iznosila 511.118 KM.
“BiH i dalje evropski auto-otpad”
Ekonomski analitičar Igor Gavran ističe da omjer novih i polovnih vozila jasno pokazuje da BiH ostaje “evropski auto-otpad”.
“Kod nas završavaju tehnološki i ekološki zaostala vozila velikih kilometraža i koja su često bliža reciklaži nego novim vozilima naprednih tehnologija kakva preuzimaju primat u razvijenijim ekonomijama”, kazao je Gavran za Nezavisne.
Podsjeća i da ove godine nema nikakvih podsticaja za kupovinu električnih i plug-in hibridnih automobila, iako su ranije postojali u Federaciji BiH.
“A da ne spominjem eventualne sistemske poticaje prevoznicima za obnovu voznog parka. Jedina korisna mjera koju imamo, ali ona ističe krajem godine, jeste ukidanje carine na električna i smanjenje carine na hibridna vozila, ali očito je nedovoljna da napravi razliku”, pojasnio je Gavran.
Ističe da sve štetno i za prirodu i zdravlje, povećava rizik za sve učesnike u saobraćaju, a i ekonomski je negativno, jer su starija vozila manje efikasna i skuplja za održavanje zbog isteka garancije i češćih kvarova.
Komentarušući podatke da je u neko u BiH platio automobili u vrijednosti većoj od 511.00 maraka, Gavran kaže da je riječ o izuzecima ekstremno visokih cijena, oni se odnose ili na rijetke ekstremno bogate pojedince ili na besramno rasipne vlasti.
“Dok je poneki privatni vlasnik možda i pošteno zaradio novac za takvo vozilo, u BiH to često nije slučaj, ničim se ne može opravdati kada se u vrhu liste najskupljih uvezenih vozila nalaze ona namijenjena vlastima u kojima se voze budžetski paraziti koji ni svoju platu nikada nisu opravdali”, kategoričan je Gavran.
Slično mišljenje dijeli i Boško Borojević, sekretar Udruženja prerade metala, elektroindustrije i energetike pri Privrednoj komori RS. On objašnjava da se zbog slabije kupovne moći i zastarjelosti voznog parka građani najčešće odlučuju za polovna vozila.
“Glavni razlog povećanog uvoza polovnih vozila je upravo euro 5 norma za uvoz polovnih putničkih vozila, koja je već duži period na snazi, pa se uviđa da se može svake godine uvesti starije polovno vozilo s tom euro 5 normom. Razumljivo je onda da je broj polovnih vozila sve veći, a prosječna starost vozila u Republici Srpskoj je negdje oko 16 godina”, kazao je Borojević.
