Nakon što je Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK) krajem aprila odbila prijedlog JP Elektroprivrede BiH da se uvedu blok tarife prilikom obračuna potrošnje struje za domaćinstva, ova javna kompanija je predložila novi način poskupljenja – linearnog.
“Prijedlog postotka linearnog povećanja, koji je utvrđen nakon preispitivanja odbijenog cjenovnog modela, iznosi 10 posto za domaćinstva i 8,1 posto za ostalu potrošnju na 0,4 kW, uključujući energiju i mrežarinu. Da bi se očuvao integritet energetskog sistema, s obzirom na hitnost situacije, Elektroprivreda BiH smatra nužnim da odmah djeluje kako bi se osigurala operativna stabilnost sistema, a time i kontinuirano snabdijevanje električnom energijom svih kupaca“, objavila je kompanija uz naznaku da će “uz povećanje […] kupci plaćati najnižu cijenu električne energije u regionu”.
Odmah su uslijedile reakcije javnosti i dijela stručne zajednice, kako će poskupljenje novčano biti još izraženije od pomenutog prijedloga.
“Iza ovog “linearnog poskupljenja” od 10 posto krije se, u stvari, puno veće poskupljenje cijene električne energije. Ako pogledamo cijene za domaćinstva iz tarife D1 i D2 iz aktuelnih tarifnih stavova i uporedimo ih sa predloženim, uviđamo da je predloženo poskupljenje od 17 posto. Kada su u pitanju kupci koji su bili na sistemu javnog snabdjevanja i kategorija privrednih subjekata i ostale potrošnje (tarife M1, M2, M3, M4 i M5) i uporedimo cijene iz aktuelnih tarifnih stavova i novih, vidjet ćemo da ima povećanja cijena od sedam do 17 posto”, napominje Amer Jerlagić, stručnjak iz oblasti elektroenergetike i bivši generalni direktor Elektroprivrede BiH.
“Međutim, ovdje se krije još nešto – gotovo svi kupci koji su do sada bili na sistemu javnog snabdjevanja (tarifne grupe M1, M2, M3, M4 i M5) su dobili pismo od Elektroprivrede BiH u kojem se upozoravaju da od 1. septembra 2024. godine, a u skladu sa novim Zakonom o električnoj energiji neće moći biti na sistemu javnog snabdjevanja i daje im se pravna pouka da u skladu sa Zakonom izaberu nekog od licenciranih snabdjevača u Federaciji BiH. Kako su cijene na tržištu znatno veće od cijena koje su do sada bile u sistemu javnog snabdijevanja, poskupljenje za ove tarifne grupe će biti preko 50 posto”.
Iza kompanije je jako teška godina u kojoj je zabilježen gubitak od 142 miliona konvertibilnih maraka (72,6 miliona eura). Početak tekuće godine karakteriše smanjen izvoz struje, koji tradicionalno najviše podmiruje tržište okolnih zemalja. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH u prvom kvartalu 2024. godine izvoz električne energije je manji za 281,58 miliona konvertibilnih maraka (144 miliona eura). U Bosni i Hercegovini egzistiraju tri javne kompanije, a električna energija je najtraženija izvozna roba iz ove zemlje. U 2022. i 2023. godini su godišnji izvozi iznosili preko milijardu konvertibilnih maraka.
“U prva četiri mjeseca prošle godine izvoz je iznosio 500,9 miliona konvertibilnih maraka (256 miliona eura), a u istom periodu ove godine 219,4 miliona konvertibilnih maraka (112 miliona eura)”, podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH, koja u svom izvještaju kao razloge navodi niže cijene električne energije na međunarodnom tržištu.
FERK odlučuje o usklađivanju cijena
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić je na društvenim mrežama objavio da je za održanje operativne efikasnosti i konkurentnosti Elektroprivrede BiH neophodno vršiti redovno usklađivanje cijena električne energije s porastom cijena proizvodnje i nabavke električne energije, kako bi se održavala ekonomski opravdana i održiva cijena.
“Elektroprivreda preuzima veći dio troškova koje druge kompanije prebacuju na krajnje kupce. Međutim, to ima svoje granice jer bi održavanje cijene ispod razine ekonomski opravdane cijene, što je sada slučaj, ugrozilo produktivnosti kompanije, a time i stabilnosti energetskog sistema i upitnost redovnog snabdijevanja kupaca električnom energijom. Samo jaka Elektroprivreda BiH može biti garant stabilnost energetskog sistema i urednog snabdijevanja električnom energijom po povoljnim cijenama”, riječi su ministra.
Najavio je i sjednicu FERK-a, na kojoj će se odlučivati o usklađivanju cijena, podsjetivši kako je to tijelo nedavno odbacilo prijedlog Elektroprivrede BiH za usklađivanje cijena po stepenastom principu, podsjetivši kako je taj “prijedlog je od povećanja štitio preko 60 posto kupaca Elektroprivrede, jer se time željela potaći racionalna potrošnja električne energije i osigurati dugoročna korist za društvo”.
“Pravni propisi predviđaju da, ukoliko predložena cijena javnog snabdjevača nije u skladu s propisanom metodologijom, FERK samostalno utvrđuje cijene za javnu opskrbu, što oni nisu uradili. Uprava Elektroprivrede je stoga bila prinuđena da prema FERK-u uputi novi prijedlog usklađivanje cijena, ali ovaj put linearni koji će se odnositi na sve kupce podjednako nezavisno od utroška”, naveo je Lakić.
Dolazi ljeto puno neizvjesnosti
Slijedi vruće ljeto puno neizvjesnosti oko cijena struje za veliki broj stanovnika i privrednih subjekata. Po mišljenju Jerlagića, FERK će djelimično prihvatiti novi prijedlog Elektroprivrede BiH, ali sumnja da će biti prihvaćeno o onolikom obimu. Iz kompanije nismo dobili odgovor o mogućnosti balansa poskupljenja na domaćem i izvoznom tržištu.
“Nažalost, više puta sam upozoravao da gubitak u Elektroprivredi BiH nije nastao kao povećanje troškova, nego kao smanjenje prihoda. Ako znamo da su bilansne količine planirane u termoelektranama godinama iznosile 5,5 miliona MWh, a da je za to potrebno iskopati gotovo 5,5 miliona tona uglja, onda je više nego jasno da se sa iskopanih 3,75 miliona tona prošle godine nije moglo ostvariti više od 3,75 miliona MWh. Razlika od 1,75 miliona MWh pomnožena sa cijenom od 100 KM/MWh daje prihod od 175 miliona konvertibilnih maraka, što je bilo sasvim dovoljno da se ne desi gubitak od 140 miliona konvertibilnih maraka. Ponavljam da je potrebno raditi na dopremi većih količina uglja iz rudnika u Koncernu, ostvariti veću proizvodnju, imati veću prodaju na međunarodnom tržištu i time imati veći prihod. Po svemu sudeći, izgleda da je lakše povećati cijenu električne energije domaćoj privredi i domaćinstvima, nego sređivati stanje u svom dvorištu”, mišljenja je Jerlagić.
Rudnici u Federaciji BiH su u jako teškom stanju, a pogoni zeničkih jama su privremeno zatvoreni. Jedan blok u Termoelektrani Tuzla je zatvoren, a još dva se planiraju zatvoriti još dva. Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u Evropi koja nema berzu električne energije. Obnovljivi izvori (OIE) u tranzicionom periodu još ne preuzimaju značajnija učešća u proizvodnji.
“Ne možemo očekivati da elektroprivrede same sprovode tranziciju. To moraju sprovoditi vlade preko elektroprivreda i u tom procesu nam moraju pomoći Evropska unija i Energetska zajednica”, poručio je Sanel Buljubašić, generalni direktor Elektroprivrede BiH na Simpoziju energetike u organizaciji Elektroprivrede Crne Gore, održanom u Budvi.
Na državi je da hitno donese zakone o regulisanju emisija ugljika u međunarodnoj trgovini, kako privreda, a posljedično i stanovništvo ne bi imali još veće troškove i probleme. Obnovljivi izvori bi koliko-toliko povećali proizvodnju, a vrlo brzo bi bili jeftin i isplativ resurs.
“To je obaveza Bosne i Hercegovine, Parlamentarne skupštine BiH sa njena oba doma, kao i Vijeća ministara BiH. Jasno je da je Bosna i Hercegovina u najvećoj političkoj krizi od kraja devedesetih, tako da malo ko u nabrojanim institucijama misli o tome da će svi naši izvoznici od 1. januara 2026. morati plaćati CBAM taksu za svaki euro proizvoda koji se iz BiH izvoze u zemlje EU. Napominjem, ukoliko se do 2026. godine usvoje zakonska akta u vezi sa CBAM, tada će naši izvoznici CBAM takse plaćati unutar Bosne i Hercegovine, a onda će se ti novci ulagati u razvoj i podsticaj zelene energije i smanjenje emisije stakleničkih plinova”, pojašnjava Jerlagić.
AJB
