U Hrvatskoj je prošle godine rođeno najmanje djece otkad postoje statistička merenja, a bilo je više sklopljenih brakova, ali i manje umrlih, što je donekle popravilo negativnu sliku prirodnog priraštaja, pokazali su privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U 2023. živorođeno je 32.047 djece ili gotovo 2000 manje nego 2022. godine, kad ih je živorođeno 34.027, čime je nastavljen trend znatnog smanjenja broja živorođene djece. Na primjer, 2000. godine rođeno je 43.746 djece.
Podaci pokazuju da je u 2023. umrlo čak oko 6000 ljudi manje nego godinu ranije. Lani je umrlo 51.319 ljudi, a godinu ranije 56.979. Poređenja radi, u 2020. broj umrlih bio je 57.023, a 2021., kad je koronavirus bio na vrhuncu, čak 62.712.
Zbog znatno manjeg broja rođene djece trend smanjenja prirodnog priraštaja stanovništva i dalje je izrazito nepovoljan, rekla je u razgovoru za Hinu načelnica sektora za društvena istraživanja u DZS-u Dubravka Rogić-Hadžalić.
Brakovi su svijetla tačka vitalne statistike jer ih je u 2023. sklopljeno 19.467, odnosno gotovo 1400 više nego 2022., kad ih je sklopljeno 18.074. Porast sklopljenih brakova takođe se povezuje s postkovid periodom.
Privremeni podaci za 2023., koje je DZS objavio u srijedu, pokazali su i da je u prošloj godini bilo manje razvedenih brakova, pri čemu je broj razvoda pao na 4001 s čak 4808 razvedenih u 2022. Detaljni i konačni podaci prirodnog kretanja stanovništva za 2022. pokazali su da je u toj godini rođeno 34.027 djece ili 7.2 posto manje nego godinu ranije, pri čemu je svako četvrto rođeno van braka.
Znatan pad broja živorođene djece pokazuju i uporedni podaci s ranijim godinama kada je u 2022. živorođeno gotovo 10.000 djece manje nego u 2000. Brojka živorođenih u 2005. pala je na 42.492, a nakon porasta na 43.361 rođenog u 2010., pala je značajno u 2015. na 37.503 te dodatno u 2020. na 35.845.
nova.rs
