Ilijaš, Sarajevo, Kakanj i Zenica su i danas najzagađeniji gradovi u Bosni i Hercegovini i u navedenim gradovima zrak je vrlo nezdrav za stanovništvo.
Prema mjerenjima u 11.00 sati indeks kvaliteta zraka u Ilijašu iznosio je 262, glavnom gradu BiH 220, te u Kaknju i Zenici 212 i 204.
U svim navedenim gradovima upozorava se stanovništvo da su kod osoba s respiratornim oboljenjima poput astme moguća značajna pojačanja simptoma i intenziteta bolesti. Povećana je vjerovatnoća negativnih posljedica po respiratorne organe cjelokupnog stanovništva.
Oboljeli od plućnih bolesti i bolesti srca, trudnice, djeca i stariji, moraju izbjegavati bilo kakve aktivnosti tokom boravka vani. I svi ostali morali bi izbjegavati produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.
Zrak je danas nezdrav i na području Visokog, Vogošće i Hadžića, u kojima je indeks kvaliteta zraka u 11.00 sati iznosio 196, 185 i 172, podaci su koje prikuplja nevladina organizacija Eko akcija.
U tim kao i drugim sredinama sa nezdravim zrakom moguća je pojava pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i disajnih organa, poput astme. Svi ostali bi mogli početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje.
Plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i starije osobe trebaju smanjiti bilo kakve vanjske fizičke aktivnosti, dok bi produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani trebali bi izbjegavati i svi ostali.
Za osjetljive grupe stanovništva zrak je nezdrav na području Lukavca i Livna, u kojima je indeks kvaliteta zraka iznosio 140 i 127, te na području Bihaća i Mostara u kojima je u 11.00 sati indeks kvaliteta zraka iznosio 111 i 106.
Oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca, na području tih gradova, trebali bi smanjiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani. Svi ostali također trebali bi ograničiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.
Kvalitet zraka u 11.00 sati bio je jedino dobar na Ivan-sedla i Tešnja u kojima je je indeks kvaliteta zraka u 11.00 sati 42 i 21.
Podaci o kvalitetu zraka na području BiH prikupljaju se sa zvaničnih mjernih stanica, a dio tih stanica je u nadležnosti Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, Zavoda za javno zdravsto Kantona Sarajevo, dio u nadležnosti Tuzlanskog kantona te Američke ambasade u BiH.
Indeks kvalitete zraka temelji se na mjerenju čestica ( PM2.5 i PM10), ozona (O3), dušikovog dioksida (NO2), sumpornog dioksida (SO2) i emisije ugljičnog monoksida (CO).
PM2,5 ili fine čestice su one koje su puno opasnije jer su manje od 2,5 mikrometra ili mikrona (μg) pa lakše i dublje mogu prodrijeti u organizam. One nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva (ispušni plinovi iz automobila, grijanje na drva ili ugalj i sl.), a sastoje se uglavnom od sulfata, nitrata, amonijaka, organskog i elementarnog ugljika, teških metala, poput olova, mangana, bakra, kadmija, cinka, nikla, vanadija i kroma.
(Vijesti.ba)
