Više od 11 godina u Federaciji BiH se provode alternativne sankcije za počinioce krivičnih djela. Prevedeno, umjesto u zatvor, osuđenici mogu raditi za „opće dobro“.
Međutim, riječ je o počiniocima krivičnih djela za koja je zaprijećena zatvorska kazna u trajanju do jedne godine, a uglavnom se radi o imovinskim deliktima i nedozvoljenom posjedovanju narkotičkih sredstava i koja se, uz dobrovoljni pristanak osuđenika, zamjenjuje društveno korisnim radom u trajanju od najmanje deset do najviše 90 radnih dana.
Dobar primjer
U većini kantona koji su zaduženi za implementaciju uspješno realiziraju ove sankcije, a najčešći poslovi koji se primjenjuju u praksi vezuju se za rad u komunalnim preduzećima, ali i za ustanove socijalne zaštite.
Ovaj model ima većina zapadnih zemalja, budući da se na taj način štedi i novac poreznih obveznika, a kao dobar primjer ove prakse u FBiH izdvaja se Unsko-sanski kanton (USK).
Kako je na naš upit odgovorio resorni ministar Dragan Polimanac, tokom protekle godine ukupno su proveli čak 43 pravomoćne presude putem instituta alternativno-krivične sankcije rada za opće pravo na slobodi. Ministarstvo pravosuđa i uprave USK ima ukupno 18 zaključenih ugovora s poslodavcima kod kojih se izvršava ova sankcija te obučene 82 osobe koje mogu biti imenovane za povjerenika. Iako među poslodavcima prednjače komunalna preduzeća, ugovori su zaključeni i s domovima zdravlja, ali i bolnicom.
U Tuzlanskom kantonu su tokom 2023. godine bila tri predmeta izvršenja rada za opće dobro. Za razliku od USK, a prema informacijama koje smo dobili iz resornog ministarstva, u TK imaju izražen problem na području grada Tuzle, gdje su, kako su naveli, imali zaključen ugovor samo s jednim poslodavcem koji nije pokazivao interes za izvršenje rada za opće dobro.
– Naročito je to bilo izraženo kada su u pitanju osuđena lica za krivična djela povezana sa zloupotrebom i puštanjem u promet opojnih droga. Stoga su poduzete aktivnosti na proširenju liste poslodavaca – pojasnili su nam iz Ministarstva pravosuđa i uprave TK.
Nema plaće
U Hercegovačko-neretvanskom kantonu su tokom protekle godine izvršili ukupno četiri presude rada za opće dobro na slobodi. Prema riječima resornog ministra Gorana Karanovića, zaključeno je više ugovora s institucijama koje se bave komunalnim, socijalnim, humanitarnim i sličnim djelatnostima, a u kojima se može ostvariti opća svrha izvršavanja kaznenopravnih sankcija, kao i rada za opće dobro na slobodi.
Inače, osuđenici u ovom slučaju nemaju pravo na naknadu, a nerijetko stječu i radno iskustvo.
Bez podataka
U Zeničko-dobojskom kantonu imaju, također, potpisane ugovore za provođenje ovih sankcija s komunalnim preduzećima i ustanovama iz oblasti socijalne zaštite. Međutim, zbog odsustva ministra i pomoćnice ministra za pravosuđe, nisu nam mogli dati informacije o tome koliko je provedeno ovakvih presuda. Slično su nam odgovorili i iz Kantona Sarajevo.
100 KM košta dan u zatvoru po osuđeniku, pa se primjena ovog instituta, prema riječima naših sagovornika, isplati, jer donosi uštede u budžetu.
Avaz.ba
