Inicijative Istinomjer i Javna rasprava Udruženja građana Zašto ne, predstavili su rezultate monitoringa ispunjenosti predizbornih obećanja političkih partija na vlasti u FBiH nakon godinu dana od njenog konstituisanja, kao i rezultate rada Parlamenta Federacije BiH nakon 15 mjeseci od konstituisanja ovog nivoa zakonodavne vlasti.
Ispunjenost predizbornih obećanja
Nakon prve godine od konstituisanja, Vlada FBiH je od ukupno 495 obećanja, u potpunosti ispunila jedno predizborno obećanje iz programa pet političkih partija koje su formirale ovaj nivo izvršne vlasti. U progresu je ispunjavanje četiri obećanja, dok je započet rad na ispunjavanju 181 obećanja.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine potvrđena je 28. aprila 2023. godine, nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt donio privremenu odluku koja je vrijedila samo za protekli izborni ciklus i tako odblokirao formiranje federalne Vlade. Vladu je formiralo pet stranaka: Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH), Narod i Pravda (NiP), Naša stranka (NS), Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) te Hrvatska demokratska zajednica 1990 (HDZ 1990).
Iz predizbornih programa ovih pet stranaka Istinomjer je prikupio 495 obećanja koja se odnose na federalni nivo vlasti. Najviše obećanja dao je SDP BiH (226), nakon čega slijede NiP (135), Naša stranka (83), HDZ BiH (35) i HDZ 1990 (16). Od 490 obećanja, njih 183 odnosi se na oblast ekonomije, 124 obećanja data su u oblasti socijalne politike, 100 u oblasti obrazovanja, a zatim slijede zdravstvo (48), državno uređenje (24) i pravna država (16).
Jedino u potpunosti ispunjeno obećanje odnosilo se na usvajanje Strategije razvoja turizma u Federaciji BiH za period 2022–2027. godina, koja je usvojena na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH 28. septembra 2023. godine, a zatim i na sjednici Doma naroda održanoj 5. oktobra 2023. godine.
U oblasti ekonomije, još nekoliko obećanja ocijenjeno je kao započeto, nakon što je usvojen budžet Federacije BiH za 2024. godinu. Neka od tih obećanja odnosila su se na povećanje izdvajanja poticaja za poljoprivredu. Nakon što je u ovu svrhu planirano 175 miliona KM, započeto je i ispunjavanje obećanja da će se za poticaje izdvajati 3-5% budžeta FBiH.
S druge strane, iako je to najavljeno kao prioritetna aktivnost Vlade FBiH, nije došlo do povećanja minimalne plate na 1.000 KM niti je usvojen set fiskalnih zakona kojima bi se smanjila stopa doprinosa za zaposlene. Također, nije došlo do napretka u usvajanju zakona o Južnoj interkonekciji, dok su provođene određene aktivnosti na obećanjima o izradi energetskih audita, kreiranju programa podizanja energetske efikasnosti, kao i izgradnji novih obnovljivih izvora energije.
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije pripremilo je i u parlamentarnu proceduru uputilo set od tri zakonska prijedloga iz energetskog sektora koje je u julu 2023. godine usvojio Parlament FBiH. Riječ je o Zakonu o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u FBiH, Zakonu o električnoj energiji FBiH i Zakonu o korištenju obnovljivih izvora energije (OIE) i efikasne kogeneracije (EK).
U oblasti socijalne politike, u progresu su dva obećanja koja se odnose na podršku projektima socijalnog preduzetništva i samozapošljavanja, kao i programe prekvalifikacije nezaposlenog kadra, nakon što je u Parlamentu FBiH u novembru 2023. godine usvojena Strategija zapošljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine (2023–2030).
U sferi koja se odnosi na pitanja boračke populacije, usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica, kojim se mijenjaju uslovi za ostvarivanje prava na novčanu egzistencijalnu naknadu.
Tokom prve godine mandata, Vlada FBiH provodila je aktivnosti u okviru podrške projektima omladinskih nevladinih organizacija, izgradnje infrastrukture za popularizaciju fizičkih aktivnosti mladih, kao i podrške projektima za mlade i omladinska udruženja, za koje je u budžetu za 2024. godinu izdvojeno 400.000 KM. Kada se radi o programima prevencije maloljetničke delinkvencije, donesena je odluka kojom su predviđena sredstva za primjenu odgojnih preporuka prema maloljetnicima u FBiH u iznosu 20.000 KM, a započete su i aktivnosti na provođenju programa subvencioniranja stambenih kredita i poticaja za kupovinu prve nekretnine nakon usvajanja odluke Vlade FBiH kojom se odobrio kredit Union banci d.d. Sarajevo u iznosu 20.000.000 KM.
Provodile su se aktivnosti i na izjednačavanju prava svih kategorija osoba s invaliditetom nakon upućivanja u parlamentarnu proceduru Prijedloga zakona o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške osoba s invaliditetom te usvajanja Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata i pokretanju izrade Strategije za unapređenje prava i položaja osoba s invaliditetom u FBiH.
U oblasti obrazovanja, u prvoj godini mandata Vlade FBiH došlo je do povećanja izdvajanja za istraživanje. Izdvajana su sredstva za ulaganje u nastavni kadar, a zabilježene su i određene aktivnosti na polju unapređenja međunarodne saradnje univerziteta i osoblja, kao i na poboljšanju studentskog standarda. Još jedno obećanje koje je nakon godinu rada federalne Vlade dobilo ocjenu “u progresu” jeste ono o jačanju SKB Mostar, a nalazi se u oblasti zdravstva. Za dovršetak izgradnje Klinike za dječje bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, u budžetu FBiH za 2023. godinu utvrđen je iznos od 7.000.000 KM. Sredstva su raspoređena za izgradnju Klinike za dječje bolesti SBK Mostar u iznosu od 4.700.000 KM i dogradnju objekta “Tople veze” radi osiguranja komunikacije Dječje klinike s drugim bolničkim sadržajima u iznosu od 2.300.000 KM.
Tokom prve godine mandata Vlade FBiH, u oblasti zdravstva provođene su aktivnosti na jačanju preventivnih zdravstvenih programa, povećanju investicija u zdravstvu u kontekstu razvoja infrastrukture, sistemskoj podršci programima preventivnog djelovanja i ranog otkrivanja oboljenja te na sudjelovanju u javnom prostoru i promociji pozitivnih zdravstvenih rješenja.
U oblasti državnog uređenja, Vlada FBiH je tokom prve godine mandata napravila određene korake u omogućavanju učešća građana u neposrednom odlučivanju u donošenju odluka pa je tako u februaru 2024. godine u parlamentarnu proceduru upućen Zakon o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista, koji omogućava veću participaciju građana u političkom odlučivanju. Također, provođene su određene aktivnosti na uspostavljanju ekspeditivnije administracije i modernizacije javne uprave pa je proces digitalizacije javne uprave u FBiH započeo kroz podršku različitih programa Evropske unije i međunarodnih organizacija te usvajanje zakona iz oblasti javne uprave.
U oblasti pravne države, u sferi koja se odnosi na bezbjednost, Vlada FBiH je u prvoj godini mandata provodila određene aktivnosti koje se odnose na pružanje podrške operativnom policijskom sastavu. U januaru 2024. godine potpisan je Sporazum o osnovici za obračun plata policijskih službenika, kojim je utvrđena osnovica za obračun plate u iznosu 425 KM, što je trebalo rezultirati povećanjem plata policijskim službenicima. Vlada FBiH provodila je i određene aktivnosti iz oblasti borbe protiv korupcije. Tako je u sklopu implementacije seta antikorupcijskih zakona započeo proces formiranja tzv. federalnog uskoka.
Što se tiče ustavnog uređenja, u prvoj godini mandata nisu zabilježene značajnije aktivnosti Vlade FBiH na donošenju novih zakona o uposlenicima u državnoj službi.
Vlada Federacije BiH je tokom prve godine mandata provodila aktivnosti na realizaciji nešto više od trećine obećanja iz programa političkih partija koje su i formirale federalnu Vladu. Iako je Vlada radila na povećanju standardnih budžetskih izdvajanja, poput onih za poljoprivredu i boračku populaciju, ipak se nije radilo na donošenju i izmjenama ključnih zakona, kao što su tzv. set fiskalnih zakona, ali i brojni drugi iz sfera energetike ili borbe protiv korupcije.
Rezultati rada Parlamenta Federacije BiH
Nakon 15 mjeseci rada, u federalnom Parlamentu usvojeno je 25 prijedloga i nacrta zakona.
Među najznačajnijim usvojenim zakonima ističu se oni koji se odnose na oblasti ekonomije i socijalne politike.
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) počeo je s radom 1. decembra 2022. godine, kada je održana konstituirajuća sjednica Predstavničkog doma FBiH (PD FBiH). Dom naroda FBiH (DN FBiH) konstituirajuću sjednicu održao je 17. januara 2023. godine.
Do kraja aprila 2024. godine, osim konstituirajuće, Predstavnički dom održao je ukupno 18 sjednica, od kojih je deset redovnih i osam vanrednih. Na dnevnim redovima ovih sjednica našlo se ukupno 37 prijedloga i nacrta, a zastupnici/e Predstavničkog doma FBiH odlučivali/e su o njih 31. Šest prijedloga i nacrta koje je predložila Vlada FBiH skinuto je s dnevnog reda.
Od 31 raspravljanog akta, prihvaćeno je devet predloženih nacrta i usvojena 22 prijedloga zakona. Za vrijeme prve godine aktuelnog mandata, nijedan prijedlog ili nacrt nije odbijen u PD FBiH.
Najviše akata u zakonodavnu proceduru Predstavničkog doma uputila je Vlada FBiH, njih 29, dok su samo dva prijedloga zakona uputili/e zastupnici/e PD FBiH.
Jedan od njih, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o doprinosima FBiH, uputila je zastupnica Edina Gabela (SBiH), dok je drugi prijedlog, Prijedlog zakona o registru osoba pravosnažno osuđenih za krivična djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i maloljetnicima u FBiH, uputio Klub SDP-a, tačnije, zastupnici Lana Prlić i Aner Žuljević.
Dom naroda FBiH je u istom periodu održao ukupno 11 sjednica, sedam redovnih i četiri vanredne. Raspravljano je o ukupno 25 zakona, od kojih je usvojeno i prihvaćeno 17 prijedloga i osam nacrta. S dnevnog reda skinuta su četiri zakona, koja su naknadno usvojena. Nije odbijen nijedan propis o kojem se raspravljalo u DN FBiH.
Do kraja aprila 2024. godine, oba doma Parlamenta FBiH zajednički su usvojila 16 prijedloga zakona koji su stupili na snagu. Među najznačajnijim usvojenim zakonima u ovoj se godini ističu oni koji se odnose na oblasti ekonomije i socijalne politike.
Treba naglasiti da je praćenje rada Parlamenta FBiH, kao i pisanje izvještaja o aktivnostima, otežano zbog netransparentnih praksi ovog organa.
Većina zapisnika sa sjednica objavljuje se nakon mjesec ili više dana od dana održavanja same sjednice. Također, Parlament FBiH ne objavljuje rezultate glasanja o zakonima sa sjednica.
Građanima i građankama nisu dostupni ni podaci o načinu glasanja parlamentaraca/ki o propisima u proceduri iako su, zahvaljujući direktnim glasovima, došli u Parlament da ih predstavljaju.
Netransparentnost potvrđuju i rezultati istraživanja Indeksa otvorenosti regionalnih institucija, koje je provedeno tokom 2023. godine, a koji pokazuju da Predstavnički dom FBiH ima najniži stepen otvorenosti od svih institucija koje su obuhvaćene ovim istraživanjem – 33,52 posto. Ni procenat otvorenosti koji je ostvario Dom naroda FBiH nije značajno veći – 41,07 posto. Slične prakse koje su dovele do ovakvog rezultata nastavile su se i u 2024. godini.
Rad Parlamenta FBiH možete pratiti na platformi Javna rasprava, gdje imate priliku čitati analize propisa u zakonodavnoj proceduri i glasati “za” ili “protiv” njihovih izmjena i dopuna te postavljati pitanja i davati prijedloge zastupnicima/ama i delegatima/kinjama u ovom zakonodavnom organu.
